Biserka Cvjetičanin  

Regionalna kulturna suradnja

kolumna

Rujan i početak listopada bili su u znaku rasprava o kulturnoj suradnji u Jugoistočnoj Europi. Najprije je u organizaciji svjetske mreže Culturelink i Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu održan međunarodni skup stručnjaka na temu kulturnih politika i kulturnog razvoja u Jugoistočnoj Europi, zatim je u Zürichu održan međunarodni forum pod nazivom Nada na Balkanu, a ovih dana završava u Beogradu međunarodna radionica koju organizira udruga Ecumest i njezin program Politike za kulturu o kulturnim politikama i umjetničkoj proizvodnji u zemljama Jugoistočne Europe. Takav niz skupova pokazuje da Jugoistočna Europa nije izolirana regija, ali teškoće i perspektive regionalne suradnje mora prije svega sama rješavati odnosno razvijati.

Kultura i mir u Jugoistočnoj Europi

O regionalnoj suradnji na području kulture i medija te ulozi dijaspore raspravljalo se na međunarodnom forumu u Zürichu koji su organizirali švicarski komitet Europske kulturne fondacije (ECF) i švicarsko ministarstvo vanjskih poslova u suradnji s više švicarskih nevladinih organizacija i sponzora. Premda je naziv foruma bio Nada na Balkanu, u raspravama se najčešće koristio pojam Jugoistočna Europa (SEE), kojim kao da se nastojalo uspostaviti moderniji pristup regiji.

Skup je otvorila ministrica vanjskih poslova Švicarske Micheline Calmy-Rey koja je naglasila proces stvaranja novih društava na prostoru Jugoistočne Europe, te potporu Švicarske zemljama Jugoistočne Europe u izgradnji demokratskih struktura i pluralizma koji se zasnivaju na međusobnom poštovanju i toleranciji. Danas u Švicarskoj živi više od 350.000 ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije, istakla je ministrica, koji su obogatili društvo i kulturu, i značajno pridonijeli ekonomskom razvoju Švicarske, i koji, istodobno, mogu dati velik doprinos u razvoju regije Jugoistočne Europe. Ovi stavovi sporo prodiru u švicarsko društvo što je pokazao referendum održan u Švicarskoj tjedan dana nakon kulturnog foruma na kojem su glasači odbili Vladine prijedloge zakona da švicarsko državljanstvo automatski dobiju ljudi iz drugog i trećeg imigrantskog naraštaja, rođeni u Švicarskoj, te da se olakšaju odredbe o dobivanju švicarskog državljanstva za ljude iz imigrantskih obitelji koji su odrasli i školovani u Švicarskoj. Većina glasača, uglavnom iz dijela njemačkoga govornog područja, odbila je prijedloge, dok su ga iz francuskoga govornog područja podržali. Stranke desne orijentacije svoje odbijanje branile su “ugrožavanjem” švicarskog kulturnog identiteta, mimoilazeći široko prihvaćenu spoznaju da kulturni identitet pretpostavlja poštovanje raznolikosti i pluralizma kultura kako na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini.

O kulturnom identitetu raspravljalo se u radionici Kultura i mir u Jugoistočnoj Europi koja je održana u okviru foruma. Rasprave o tri teme – postoji li napredak u procesu pomirenja i mira i što je uloga kulture u tom procesu, može li kultura pridonijeti integraciji u Europsku uniju, kakvi bi projekti mogli jačati kulturnu razmjenu u Jugoistočnoj Europi – naglasile su velike povijesne promjene koje su u posljednjih petnaestak godina doživjele zemlje ove regije. Te su promjene političke i ekonomske naravi, ali prvenstveno civilizacijske i kulturne. Redefiniranje kulturnog identiteta, odnosno nacionalni, regionalni i globalni aspekti kulturne identifikacije kao i novi načini komunikacije i razmjene (na primjer, posredstvom novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija), procesi su kroz koje prolaze sva društva Jugoistočne Europe. Sudionici ?u specifičnu ulogu kulture u procesu pomirenja i mira vidjeli u tome što kultura omogućuje komunikaciju među različitim grupama, društvima, zemljama. Intenzivnija kulturna komunikacija u regiji ovisi velikim dijelom o istraživanjima kulturne tranzicije i određenju novih osnova regionalne suradnje koja se ne svodi na kulturnu razmjenu u “diplomatske ciljeve”, nego ističe umrežavanje, partnerstvo i zajedničke interese, na primjer komercijalne. Stoga je izneseno niz ideja i konkretnih prijedloga za poboljšanje kulturnih veza i razmjene, kao što su istraživanja tržišta knjiga i općenito trgovine kulturnih dobara i usluga u kulturi, mogućnosti razvoja kulturnih/stvaralačkih industrija itd. Međutim, u mnogim aspektima u ovim zemljama nisu riješena osnovna pitanja interkulturnih odnosa, kao što je i dalje postojanje odvojenog školovanja ili odlazak mladih, jer im, kako je naglasio jedan sudionik, nedostaje moralno okruženje.

Potpora istraživačkim projektima

Radi smanjenja regionalnih nejednakosti, Europska unija promiče koncept regionalne politike solidarnosti i kohezije unutar proširene Unije i regionalnog pristupa prema SEE. Zemlje Jugoistočne Europe moraju prije svega restrukturirati odnose jedna prema drugoj, odnosno unutarregionalne odnose, osobito s obzirom na proširenje Europske unije u susjedstvu sa svim pozitivnim utjecajima, ali i novim zaprekama i podjelama.

S foruma su upućeni prijedlozi vladama i parlamentima država Jugoistočne Europe, Europske unije i Švicarske, koji su obuhvatili veću potporu istraživačkim projektima na području kulture (npr. utjecaj novih medija, kulturne industrije i nova medijska kultura), potporu za manifestacije od regionalne i globalne važnosti, izbjegavanje stvaranja novih “kulturnih granica” (u smislu schengenske vize koja stvara nove granice), pokretanje časopisa za kulturna pitanja država Jugoistočne Europe s jakom vezom prema Švicarskoj i Europskoj uniji.

U današnjem svijetu konflikata, održavanje ovog međunarodnog skupa vrijedan je doprinos težnji za razvijanjem tolerancije i očuvanjem mira, za boljom komunikacijom i realizacijom partnerskih projekata Jugoistočne Europe u koje se uključuju Europska unija i Švicarska.