Izvještaj sa sastanka u Ministarstvu financija na koji novinari nisu pozvani. Riječ je o kampanji "rasterećenja poduzetnika" smanjivanjem autorskih honorara
U Dnevniku Nove TV 28. prosinca 2013. Branko Šegon, pomoćnik ministra financija, najavio je da će Vlada smanjiti autorske honorare radi rasterećenja poduzetnika od "parafiskalnih nameta". To, međutim, nije usamljeni ispad, nego nastavak kampanje Ministarstva financija za uvođenje dodatnog poreznog ugnjetavanja svih autora i vrsta autorskih honorara.
Ministarstvo financija pokušava već dvije godine ukinuti sveučilišnim profesorima pravo na autorske honorare na sve objavljene znanstvene i stručne članke. Prema mišljenju Ministarstva financija suprotnom slobodi ugovaranja propisanoj Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, sve svoje članke profesori bi morali objavljivati u sklopu svojih redovnih radnih obaveza, a ne da za objavljivanje dijela radova pored redovne plaće ubiru još i dodatne autorske honorare.
Vlada je na telefonskoj sjednici održanoj 2. prosinca 2013. morala pod pritiskom koalicijskog partnera odustati i od novog poreznog udara na honorarce i povući predložene četiri zakonske odredbe o većim porezima na honorare (vidi članak na str. 8 u Zarezu broj 372 od 5. prosinca 2013).
Na ovaj sastanak novinari nisu pozvani
Inače, kampanja protiv autorskih honorara i intelektualnog rada u cjelini započela je u Hrvatskoj 1. siječnja 2003. tada nametnutim Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja i uvođenjem retroaktivnog obračunavanja doprinosa na autorske i sve ostale honorare pored svih poreza i prireza.
Nakon Šegonove najave u Dnevniku Nove TV, u Ministarstvo financija pozvani su 10. siječnja 2014. predstavnici osam autorskih udruženja na sastanak "radi rasterećenja poduzetnika od parafiskalnih nameta" (pozvani su predstavnici udruženja skladatelja, književnika, likovnih umjetnika, novinara, filmskih radnika, izvođača glazbe, književnih nakladnika i nositelja fonografskih prava).
Do incidenta je, međutim, došlo već prilikom ulaska pozvanih u "dvoranu 106" (kako u Ministarstvu financija zovu jednu od soba za sastanke). Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija glasno upozorava autora ovog napisa: "Kolega Grčar, na ovaj sastanak novinari nisu pozvani".
"Ali gospodin je predsjednik jednoga od osam autorskih udruženja koje ste pozvali na ovaj sastanak", odgovara umjesto upozorenog neugodno iznenađeni tajnik Društva skladatelja. Slijedi novo pitanje ustrajnih činovnica Ministarstva financija: "A koja je to udruga"?
Netko odgovara: "Pa Udruga za zaštitu novinarskih autorskih prava". Nakon toga glasnogovornica Sanja Bach i načelnica Slavica Malenica vidno zbunjene "dvostrukom ulogom" nazočnog novinara ipak odustaju od započetog pokušaja isključivanja javnosti s tog sastanka "na koji novinari nisu pozvani".
Potom u "dvoranu 106" ulazi famozni Branko Šegon, pomoćnik ministra financija Slavka Linića. Premda je poziv na ovaj sastanak potpisala (doslovni navod): "Slavica Malenica, načelnica Sektora Ministarstva financija Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor - Sektor za financijski i proračunski nadzor", predsjedanje sastankom preuzima spomenuti Linićev pomoćnik Branko Šegon.
Uvodno je Šegon istaknuo da je Ministarstvo financija zaduženo, između ostaloga, za ažuriranje Registra parafiskalnih nameta koji izravno ili neizravno opterećuju poduzetnike. Registar parafiskalnih nameta, kako je rečeno, ustrojen je temeljem podataka koje su Ministarstvu financija dostavila nadležna ministarstva.
Registar parafiskalnih nameta ima 239 stavaka u vrijednosti od 5,92 mlrd kuna, a dosad su ostvareni "efekti smanjenja/ukidanja parafiskalnih nameta u iznosu od 375,90 milijuna kuna". Za koordiniranje ažuriranja Registra parafiskalnih nameta Vlada RH odredila je pomoćnika ministra financija Branka Šegona.
Zaključujući uvodno izlaganje, Šegon je rekao da treba analizirati prihode Hrvatskog društva skladatelja, kao i drugih udruga koje obavljaju kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnog prava na području Republike Hrvatske, radi utvrđivanja kriterija po kojima se naplaćuju naknade, sve sa ciljem rasterećenja poduzetnika.
Predstavnici autorskih udruženja upozoravaju na činjenicu da autorski honorari nisu ni fiskalni ni parafiskalni, nego su privatno pravo i jedina veza s fiskusom je sve nekorektnije oporezivanje autorskih naknada.
Hotelijeri vs. honorarci
Kriterij za uvrštenje u taj tzv. Registar parafiskalnih nameta bi morao biti da se radi o državnom (fiskalnom) prihodu, neovisno da li lokalne ili središnje države, odnosno prihodima državnih ustanova kojima je dano zakonsko pravo ubiranja različitih fiskalnih davanja, primjerice, kao što su TV pristojba, razne komunalne naknade, obvezne komorske članarine (koje prikuplja Porezna uprava premda su neporezni prihodi), itd.
Na sve to Branko Šegon prijeti da će s obzirom na to da u Saboru imaju većinu, Ministarstvo financija predložiti posebni zakon i silom smanjiti "ZAMP-ove naknade".
Prijeti i Slavica Malenica, načelnica "za ovo i ono" u Ministarstvu financija, inspekcijama poslovanja u autorskim udruženjima (poznato je da korumpirani inspektori Ministarstva financija tobože pregledavaju poslovanje, a ustvari blokiraju djelatnost u nepodobnim pravnim subjektima).
Ipak, Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo još jednom smireno pokušava upozoriti da raspravu o visini autorskih naknada treba vratiti u zakonski okvir privatnog prava iz kojega se "država" mora izmaknuti.
To izaziva dodatni bijes kod Šegona koji grubo prekida ravnateljicu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
Na sve to potpisani novinar pita koja je zakonska osnova za sazivanje ovog skupa, kao i da se radi o nelegalnom skupu i da Šegon ni Ministarstvo financija, kao ni Vlada nemaju zakonskih ovlasti zadirati u privatno autorsko pravo.
Sastanak je završen uz tvrdnju Šegona da će ponovno biti sazvan radi donošenja odluke o "smanjivanju ZAMP-ovih naknada".
No, dva dana kasnije, 13. siječnja 2014. izbija "afera Šegon". I tada postaje jasno da je Šegon vlasnik i hotela na Korčuli te da se zalaganjem za smanjivanje autorskih honorara "radi rasterećenja poduzetnika", pojednostavljeno rečeno zalaže za to da se, primjerice, poznati kantautor Arsen Dedić odrekne dijela svojih tantijema u korist Šegona i ostalih hotelijera i gostioničara. U Vladi se prave nevještima i čekaju da sve to netko i dokaže.
Predlagači poreznog ugnjetavanja autora neće odustati sami. A na odustajanje ih neće natjerati nitko umjesto autora. Radi toga vrijedi ponoviti tekst prijedloga objavljenog na str. 8 u Zarezu broj 372 od 5. prosinca 2013. upućenog svim autorskim udrugama da okupe svoje članove u Domu novinara ili prostoru neke od udruga, da se izbore za svoja prava i zaustave predloženu povećanu poreznu presiju na autorske i sve ostale honorare, osobito nezaposlene honorarce, barem za vrijeme dok se ne osigura sigurno zaposlenje većini nezaposlenih honoraraca.