Slovenija – zajednički u raznolikosti

S novom, 2008. godinom, počela je Europska godina interkulturnog dijaloga. Europa postaje kulturno sve raznolikija. Proširenje Europske unije, deregulacija zakona o zapošljavanju i migracijski procesi utjecali su na jačanje multikulturalnih obilježja mnogih zemalja, porast broja jezika, religija, etničkih i kulturnih raznolikosti. Svjesni sve značajnije uloge interkulturnog dijaloga u jačanju europskog identiteta i upoznavanju raznolikih kulturnih izraza, kulturnog nasljeđa i tradicija u Europi, Europski parlament i Vijeće Europske unije u prosincu 2006. proglasili su Europsku godinu interkulturnog dijaloga (2008.).

Tijekom 2008. Europska unija poduprijet će, u okviru Europske godine, više projekata na europskoj razini, zatim po jedan nacionalni projekt u svakoj zemlji članici, te Partnerski program kojem je cilj mobilizacija civilnog društva, jer je “aktivno uključivanje civilnog društva bitno u podizanju svijesti o važnosti i korisnosti interkulturnog dijaloga” (citat iz proglašenja Europske godine).

Prioritetno mjesto interkulturnog dijaloga u svim politikama

Prvog dana predsjedanja Europskom unijom, Slovenija je svečano otvorila Europsku godinu interkulturnog dijaloga dvodnevnim skupom (7 i 8. siječnja 2008.) u Cankarjevom domu u Ljubljani posvećenom temi Interkulturni dijalog kao temeljna vrijednost Europske unije. Cilj skupa na kojem su sudjelovali predstavnici civilnog društva bio je predstaviti interkulturni dijalog kao preduvjet uspostavljanja raznolikog i tolerantnog društva, te naglasiti važnost suradnje između kultura, prije svega između većinskih i manjinskih naroda, u očuvanju kulturnih posebnosti i izgradnji zajedničkih vrijednosti. Marko Peljhun kojeg je Slovenija imenovala veleposlanikom Europske godine interkulturnog dijaloga, naglasio je na skupu da će Slovenija svoj nacionalni projekt usmjeriti osobito na interkulturni dijalog u školama, jer mladi moraju od djetinjstva razvijati interkulturne vještine kako bi bili sposobni odgovarati svijetu u promjeni i koristiti prednosti europske kulturne raznolikosti. Veleposlanik Peljhun će nastojati da interkulturni dijalog dobije prioritetno mjesto u svim politikama u okviru njegovih kompetencija, a posebno se zauzeo za ključnu ulogu civilnog društva u eliminiranju podjela među ljudima i narodima.

Hrvatsko-slovenska suradnja

Pod nazivom Zajednički u raznolikosti predviđene su brojne manifestacije, događanja, rasprave, obrazovne aktivnosti koje će se organizirati na nacionalnoj i regionalnoj razini a koje imaju jedan cilj – promicanje razumijevanja među kulturama. S 27 zemalja članica, s regionalnim kulturnim identitetima i izvaneuropskim kulturama sve dinamičnijih migracija i mobiliteta, Europska unija je pred novim izazovima interkulturne razmjene. Govoreći u Europskom parlamentu u Strasbourgu 16. siječnja 2008., slovenski premijer Janez Janša kao jedan od ključnih pitanja za budućnost Europe naveo je interkulturni dijalog: “Interkulturni dijalog danas nam je potrebniji nego ikad dosad… za svjetski mir i pronalazak odgovora na najveće prijetnje sigurnosti…”.

Važnu ulogu u promicanju interkulturnog dijaloga imaju gradovi, koje Unesco u svojim dokumentima često definira kao “prave laboratorije kulturne raznolikosti”. U najnovijoj knjizi Charlesa Landryja i Phila Wooda u središtu analize je interkulturni grad (The Intercultural City: Planning for Diversity Advantage, 2007.). Uspostavljanje mreže gradova kojih različite lokalne zajednice promiču na terenu interkulturni dijalog i kulturnu raznolikost, može na međunarodnom planu potaknuti afirmaciju njihova identiteta i novu solidarnost.

U nekim projektima predviđa se sudjelovanje hrvatskih kulturnih institucija i stvaralaca. Hrvatska i Slovenija razvijaju niz godina uspješnu kulturnu i znanstvenu suradnju u raznim područjima, od arheoloških istraživanja do razmjene umjetnika i organiziranja izložbi. U godini kada Slovenija predsjeda prvih šest mjeseci Europskom unijom, našle su se i na zajedničkom projektu promicanja interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti. Na tome treba inzistirati u okviru cjelokupnih odnosa dviju zemalja.