29.6.2006.

Gioia-Ana Ulrich  

Svjetski zarezi

svjetski ,,,

Amsterdamski Rijksmuseum od 2. lipnja predstavlja projekt nazvan Nightwatching, multimedijsku instalaciju autora Petera Greenawaya. Posjetiteljima se nudi iznimna kazališna percepcija najpoznatijeg remek-djela Rembrandta van Rijna. Britanski filmaš Greenaway slavnu je sliku prikazao u sasvim novom svjetlu pretvorivši posjetitelje muzeja u kazališnu publiku. Likovima prikazanim na Noćnoj straži na neobičan je način podario život koristeći svjetlo, zvuk i pokretne slike.

Osim instalacije, projekt organiziran u povodu četiristote godišnjice Rembrandtova rođenja također će sadržavati igrani i dokumentarni film te kazališnu predstavu, koja će biti praizvedena sljedeće godine. Film Nightwatching koji je smješten u godinu nastanka Noćne straže, 1642., odlično prikazuje amsterdamsko društvo tijekom nizozemskog “zlatnog doba”, vremena kada Nizozemska postaje trgovačkom i kolonijalnom velesilom. Predstava Nightwatching usredotočit će se na Rembrandtov kućni, socijalni i simbolični odnos s njegovim trima ženama; Saskiom, Geertje i Hendrickje.

Nightwatching je dio programa Holland Festivala, a može se razgledati do 8. kolovoza u tzv. Filipsovom krilu Rijksmuseuma.

Austrija

Nagrada Ingeborg Bachmann

Kathrin Passig dobitnica je tridesete austrijske književne nagrade Ingeborg Bachmann. Tridesetšestogodišnja autorica nagrađena je uz iznos od 25 tisuća eura za tekst pod naslovom Sie befinden sich hier; književni debi njemačke prevoditeljice i kolumnistice. Također je dobitnica nagrade za koju je glasovala publika. Tekst Kathrin Passig govori o osobi koja se izgubila u planinama i počela smrzavati u snijegu. Žiri je tekst pohvalio nazvavši ga “pametnom i neobičnom pričom o nepreživljavanju” i “precizno opisanom borbom za život ljudskog razmišljanja i pripovijedanja”.

Passig je rođena u bavarskom mjestu Deggendorf, gdje je i odrasla. U Regensburgu je studirala anglistiku i germanistiku, a 1991. je preselila u Berlin. Autorica je kritičkih kolumni u novinama taz i suautorica nekoliko publicističkih knjiga.

 Na trodnevnom književnom natjecanju sudjelovalo je sedamnaest pisaca iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Na poziv članova žirija natjecatelji su čitali svoje neobjavljene tekstove. Nakon čitanja žiri je komentirao uratke i otvorenim dogovorom odlučio o pobjedniku.

Književno natjecanje pokrenuto je 1977. u čast klagenfurtske autorice Ingeborg Bachmann (1926.-1973.).

Napad na umjetničku sliku

U amsterdamskom Rijksmuseumu jedan je čovjek kemikalijom poprskao sliku Bartholomeusa van der Helsta. Iako je uhićen nakon incidenta, još je nejasno što je bio razlog takvom vandalizmu. Šezdesetdevetogodišnjeg muškarca uhvatili su čuvari muzeja i predali ga policiji. Slika, veličine 5,47 x 2,32 metra, naslikana 1648., prikazuje gozbu vojnika. Prema navodima glasnogovornika muzeja, uljana slika samo je lakše oštećena. Pretpostavlja se da kemikalija nije probila zaštitni sloj laka koji na van Helstovoj slici.

Trenutačno se Rijksmuseum renovira te su veći dijelovi zgrade zatvoreni za javnost.

Indija

Fetva protiv Taslime Nasreen

Bangladešansku spisateljicu Taslimu Nasreen zbog svojih knjiga u kojima kritizira islam smatraju “ženskim Salmanom Rushdijem”. Nakon prijetnji jednog muslimanskog duhovnog vođe u Kalkuti, Taslima Nasreen se u svojem egzilu, u Indiji, počela osjećati ugroženom. Imam džamije Tipu Sultan rekao je za Times of India da je objavio fetvu zbog antiislamskih izjava Taslime Nasreen te da će svakog tko je protjera iz zemlje nagraditi s pedeset tisuća rupija.

Nasreen za novine The Hindu izjavila kako u demokratskoj zemlji kao što je Indija nije računala s prijetnjama te kako se nada da ni vlada ni narod neće podržati takve fanatičare. Autorica od prošle godine s turističkom vizom živi u Kalkuti. Vlasti su odbile njezin zahtjev za stjecanje državljanstva. Odbija se vratiti u rodni Bangladeš jer joj ondje vlada ne može zajamčiti sigurnost.

 Taslima Nasreen je s knjigama poput Ka u političkim i književnim krugovima podignula veliku prašinu. Napustila je Bangladeš 1994., nakon prijetnji smrću muslimanskih fundamentalista. Živjela je u Europi i Americi. Zbog vrijeđanja Kurana i bogohuljenja, njezine su knjige u Bangladešu zabranjene.