Usmena predaja kao flaster

Kako su se u istoj knjizi, analitički objašnjeni našli smanjenje stope ubojstava i kriminaliteta u New Yorku i modni trend starih cipela Hush Puppies, čija je proizvodnja netom prije buma trebala prestati? Malcolm Gladwell pronašao je način da u taj raspon smjesti i povijesnu poruku Paula Revera kojom je počeo rat za neovisnost Sjedinjenih Američkih Država. Gladwell je, jednostavno, želio shvatiti trenutak u kojem se stvari naglo mijenjaju. A nagle promjene mogu pratiti svaki segment društvenog života: modu odijevanja, politiku, javnu sigurnost, tv-produkciju ili samoubojstvo. Pronaći zakonitosti tog preokreta značilo je zaposliti na minucioznim i trajnim istraživanjima mnoge stručnjake i napredovati sitnim koracima, znati djelomično psihološka ponašanja mnoštva u odnosu na istraživanu temu. Pa ipak, ta psihološka objašnjenja određenih ponašanja bila su nedovoljna da bi rezultat bio analitički jasan. Neke su činjenice izmicale, i Malcom Gladwell dao se u potragu za njima. Bio je to put na kojem je susreo Poveznike, Znalce i Trgovce. Poznavao ih je i prije, ali nesvjestan njihove društvene uloge i utjecaja. Nesvjesni su bili i drugi, pa je njihovo otkrivanje i definiranje bila točka preokreta i za Gladwella osobno i za područje koje je istraživao, a koje tumači podnaslovom: kako male stvari mogu dovesti do velike promjene.

Uostalom, čitajući njegovo istraživanje, u vlastitoj ćete okolini identificirati istu vrstu ljudi: one koji vas pozdravljaju suviše srdačno, one koje poznate zajedno sa svim njihovim prijateljima, one koji vam svakog rođendana šalju čestitku, iako nikad niste ni pomislili da im tu ljubaznost uzvratite. Tko su ti ljudi i zašto su takvi kakvi jesu? Gladwell pronalazi odgovore za svoje štivo i vaš praktični eksperiment. U sasvim drugom kontekstu upitat će vas o razlici ponašanja kad ste sami i kad ste dio kolektiva, zajednice.

Istraživanja u pozadini uspjeha

Tko su Inovatori, Prvi zagovornici, Rana i Kasna većina, Tromi, i što svi oni zajedno mogu značiti u poslovnom svijetu?

Prenošenje epidemije i moć konteksta prostor su u kojem je djelovanje moguće, a ovisno o području na koje se odnose može imati negativan odnosno pozitivan karakter. Naravno, u modi određene vrste cipela pozitivno i negativno odnosi se uglavnom na proizvođača i dobit, ali kad je stopa kriminaliteta u pitanju, onda se pozitivni i negativni trendovi odnose na sve članove zajednice. I dok neki trendovi nemaju predznak, postoje ponašanja čija poželjna i stvarna slika pokazuju golem raskorak: golema sredstva u antipušačkoj kampanji poručuju kako pušenje nije u trendu, ali nitko ne zna objasniti činjenicu da je pušenje među tinejdžerima u SAD-u poraslo za 73 posto 1998., u jeku te kampanje. Smanjenje dosade i stresa, utjecaj okoline ili utjecaj gena, ono je što proizvodi takvo ponašanje kod odraslih, ali kako ga predvidjeti i smanjiti – odgovora nema. Epidemija samoubojstva u Mikroneziji proširila se u znatiželju da se proba doživjeti osjećaj smrti. Rijetki preživjeli, dajući iskaze o svojim pokušajima, znali su da je probu teško preživjeti, ali to ih nije sprječavalo. To su samo neke od pojava koje su doživjele točku preokreta i od izoliranog ponašanja prerasle u epidemiju.

Ako vas kao gledatelja i nije impresionirala serija za djecu Ulica Sezam, u knjizi Točka preokreta doznat ćete koje su sve “udice” bačene da bi se na nju zakačili gledatelji i zbog čega je trajala godinama. Propuste te serije uočavala je druga ekipa i proizvela mnogo manje atraktivnu, manje dinamičnu i na prvi pogled dosadniju emisiju, ali određenoj populaciji (djeci) postala još značajnijom. Timovi koji su proizvodili i analizirali takve emisije uistinu su se bavili točkama preokreta u svakom segmentu svog videoproizvoda. Što se sve pritom kontroliralo i kako se utjecalo na konzumente, zaista je zanimljivo, opširno i pomalo nevjerojatno. Kontrolne grupe mnogih istraživanja pozadina su uspjeha, poslova čiji je pravi trenutak naišao tek nakon brojnih istraživanja. Ali, sva su se ona bavila točkom preokreta tj. činjenicom koju je poslije svih uočio i definirao Malcom Gladwell.

Razvod je raspad zajedničke baze podataka

Što u epidemijama koje autor analizira mogu biti sitni detalji i kako se borbom za njihovo sređivanje mogu postizati veliki ciljevi? Ili kako skidanjem grafita s podzemnih željeznica i privođenjem švercera u javnom prometu utjecati na smanjenje kriminaliteta megalopolisa kao što je New York? Analizirajući moć konteksta, Gladwell daje za pravo onima koji nas uvjeravaju da je obraćanje pozornosti na ono što se čini beznačajnim činjenicama mnogo bitnije od tzv. velikih koraka i djela.

Točka preokreta zbirka je različitih eksperimenata i njihovih rezultata koje nije moguće podvesti pod određenu znanost, podjednako kao što je rezultate teško moguće nazvati očekivanima. Kao što se ponekad i projekti istraživanja čine uzaludnima. Međutim, rezultati do kojih se došlo preko tih, na prvi pogled nebitnih istraživanja otvorili su spoznaje prema zakonitostima na koje u praksi reagiramo, a da ih svjesni i ne registriramo kao činjenice, najmanje bitne.

Gladwell je autor koji provocira samoispitivanje i dijalog. Dobar dio njegova uspjeha zasigurno je u činjenici da svoje teme, istraživanja i zaključke može podijeliti sa svakim svojim čitateljem u obliku preispitivanja svakog pojedinačnog iskustva i odobravanja zaključaka. Osim toga, svaki pojedinac i društveni krug kojem pripada umnogome su izvor i zadanost koji diktiraju ponašanje i reakciju, koji kreiraju točku preokreta. Nerijetko je riječ o antropološkim korijenima, znanjima koje neke zajednice čuvaju, dok su ih druge zaboravile.

Jeste li pomislili da stres prouzrokovan razvodom sadrži i elemente zajedničkog pamćenja: par je baza podataka koja se rastaje i sužava! Raspad obitelji rastače još veću bazu i znači razlaz većeg broja stručnjaka koji su organizirali zajednički život. A idealan broj zajednice koja se organizira oko zajedničke ideje, posla ili posebnih zadaća je 150. Zašto? Gladwell je ponudio odgovore u koje možete posumnjati, koje možete osporavati primjerima koji potkrepljuju drukčije činjenice, ali barem jednom i negdje njegovi su primjeri pokazali funkcionalni uspjeh. To znači da je, ako ništa više, otvoren put za raspravu.

Logika epidemije

Autor Točke preokreta iznimno je obrazovana osoba, osoba koja je u literaturi koju je iščitavala pronalazila one dijelovi koji su odgovarali njegovu interesu i potvrđivale ga. U tom smislu, Gladwell nije bio revolucionar, nego samo sustavan proučavatelj područja koje je želio pojasniti, čiju neistraženost je uočio. Bilo je to područje epidemije, područje preokreta, područje točke na kojoj su činjenice izmijenile dotadašnje stanje i prerasle u nešto sasvim novo. Je li to što naziva epidemijom jedan p(re)okret ili niz njih koji stvaraju nove ciljeve, rastući iz različitosti konteksta, drugo je pitanje.

Praktičnost flastera ili moć usmene predaje koja rješava probleme jednostavno i trenutno bili su poticaj za knjigu koja je doživjela planetarni uspjeh, jer je u njoj svatko pronašao ponešto za sebe. Čak i kad je ostatak te raznorodne cjeline trebalo samo podnijeti. Gladwell je odlučio pozabaviti se još nekim karakteristikama svijeta u kojem živimo: izolacionizmom pojedinca i imunošću na komunikacijske sustave kojima smo okruženi. Povjerenje i neposredni kontakt u budućnosti će liječiti ljude od obje boljke: izolacionizma i imunosti. Koje li je to tek područje buduće prošlosti?!

Dvije sekunde mišljenja i zaključivanja

Točku preokreta Gladwell je propitivao u različitim kontaktima s čitateljima, a pet godina kasnije nastao je Treptaj, odnosno Moć mišljenja bez mišljenja, tj. Gladwellova druga knjiga. A ta druga knjiga posvećena je prvim dvjema sekundama spoznaje, tj. trenutku u kojem čovjek prvi put nekog ili nešto ugleda i u tom trenutku stvara dojam. Riječ je o adaptivnom nesvjesnom koje je tema novih psiholoških proučavanja, a predstavlja područje našeg uma čija je moć mnogo veća nego što pretpostavljamo. To je onaj dio nas koji donosi odluke u teškim i trenutnim situacijama, odluke koje kasnije (ne)možemo analizirati i objasniti, ali u trenutku dok se događaju, pripadaju duboko skrivenom području uma. Ujedno, to je način odlučivanja koji nismo spremni priznati i s kojim se ne ponosimo: nije li analitičnost i temeljit uvid u stvari ono što bi trebalo presuditi pri donošenju bilo koje dobre odluke? Ipak, postoje trenuci kad nas ta sila prvog dojma iznevjeri. Zašto? Nesvjesne reakcije mogu se uvježbati i usavršiti.

Predrasude, pristranosti, krivo povjerenje, pogrešne prosudbe, suptilni utjecaji mogu itekako izmijeniti pravu sliku stanja i presuditi u bitnim pitanjima života. Kako se boriti protiv takvih utjecaja, a u korist objektivnosti, u korist ispravne dvije sekunde i instinkta koji ispravno odlučuje Gladwellova je knjiga primjera, Treptaj.