Ususret novom zakonu o javnoj televiziji

Desetak dosad donesenih zakona o televiziji nije omogućilo reformu javnih elektroničkih medija, njihov balans i razvoj, jer su se uvijek pripremali s nakanom da se osigura neposredna politička kontrola nad institucijom državne televizije, a pogotovo njenim informativnim programom. Javni je interes da se nacionalnu televiziju učini jačom – opći je zaključak okruglog stola o potrebi reforme Zakona o javnoj televiziji, što ga je u petak 1. rujna u Saboru održala udruga autora u medijima Članak X, a na kojemu su sudjelovali nezavisni stručnjaci za medije i medijsko zakonodavstvo, kao i predstavnici nevladinih organizacija te specijalizirani novinari.

Pokušavši dijagnosticirati profesionalne i političke probleme televizijskog novinarstva i javne televizije, predsjednik Članka X Denis Kuljiš ustanovio je kako aktualnu situaciju obilježava kvazimonopol državne kuće (HRT) na nacionalnoj sceni i na medijskom tržištu u Hrvatskoj; potpuna marginalizacija regionalnih i lokalnih elektroničkih medija; izostanak učinkovite kontrole koncesijskog djelovanja elektroničkih medija na svim razinama te netransparentnost poslovanja javne televizije i nekontrolirana komercijalizacija njezina programa.

- Želimo stvoriti politički konsenzus i da se to onda definira kao jedan standard. I da se taj standard usvoji uoči izbora – odlučan je bio Kuljiš, koji je već za ovaj tjedan najavio kako će njegova udruga izaći s platformom o smjeru u kojem će se razvijati elektronički mediji u Hrvatskoj.

Platforma će se zapravo sastojati od toga da se funkcioniranje javne televizije i cijelog sektora elektroničkih medija pod koncesijskim režimom u Hrvatskoj podvrgne (prvi put) iscrpnoj i svestranoj analizi te zatim regulira uz veće sudjelovanje stručnjaka i medijskih profesionalaca. Raspravi bi se potom trebali priključiti najširi krugovi javnosti, kako bi se naposljetku osigurao politički i parlamentarni konsenzus oko reforme.

Na okruglom stolu je istaknuto kako se HRT usprkos monopolskom položaju na tržištu i neograničenoj komercijalizaciji našao u nezavidnu ekonomskom položaju zbog prevelika broja zaposlenih, nepronične strukture i nemogućnosti upravljanja te neracionalna trošenja javnog novca.

- Nacionalna televizija bi ubrzo mogla i propasti uslijed konkurencije novih, modernih medija odnosno alternativnih distrubutivnih kanala (digitalna TV, cable TV, broadband internet). Budući da jedino javna, subvencionirana televizija omogućuje proizvodnju programa od nacionalnog interesa, takav je trend opasan, a njegove posljedice neprihvatljive – upozorio je Kuljiš.

Kao oponent inicijative pokazao se Antun Vujić (SDP), koji smatra da Zakon o HRT-u ne treba mijenjati jer je on “kvalitetno omogućio razvoj lokalnih televizija, budući da se dio novca za njihov rad izdvaja iz TV pristojbe”.