Katarina Peović Vuković  

Virtualnost je naša stvarnost

Jedan od vodećih analitičara umreženog društva, profesor sociologije na Berkeleyju Manuel Castells, poznat je hrvatskoj publici po trilogiji Informacijsko doba koju je objavila izdavačka kuća Golden marketing. Trilogija Uspon umreženog društva, Moć identiteta i Kraj tisućljeća imala je golem utjecaj ne samo na novomedijske teoretičare nego i na ekonomiste, koji su zbog preciznih analiza elektroničkog poslovanja i nove ekonomije utemeljene na mrežnom poslovanju Castellsa uspoređivali i s Maxom Weberom.

Internet galaksija sažetija je studija fenomena vezanih za umreženo društvo – ekonomije, politike, geografije, komunikacije itd. Castellsova je teza da živimo u dobu koje je označilo kraj Gutenbergove galaksije, dobu društvene promjene koju obilježavaju decentralizirani i dehijerarhizirani umreženi odnosi. Ono što su nekad bile tvornice, danas je mreža, ono što je nekad bila električna energija, danas je Internet. Castells poput Zygmunta Baumana, koji se koristio metaforama tvrdog i tekućeg moderniteta, promatra umreženo društvo kao društvo nove ekonomije. Dok je Baumanov tvrdi modernitet počivao na tvornicama i fizičkim prostorima, stalno zaposlenim radnicima i stalnim ranim odnosima, nova ekonomija – koju simboliziraju Microsoft i Bill Gates – počiva na ad hoc strukturama, nestalnim odnosima, deteritorijaliziranom ili tekućem kapitalu. Ipak, za razliku od Baumana, koji smatra da živimo u vremenu osobne i globalne nesigurnosti, Castells pripada onoj skupini teoretičara koji još mogu reći kako su nove strukture olakšale poslovanje i dinamizirale društveni život. Castells vjeruje da su čimbenici zaduženi za upravljanje našom tranzicijom u Informacijsko doba državne institucije te da nam je u toj tranziciji potrebno političko zastupanje, demokracija u kojoj svi sudjeluju, procesi iznalaženja konsenzusa…

Nova društvenost

Ono što ovu studiju izdvaja iz mora socioloških radova koji danas proučavanju nove medije je analitičnost kojom vješto izbjegava tehnološki determinizam. Razvoj tehnologije Castells vidi kao rezultat triju društvenih procesa: potrebe ekonomije za većom fleksibilnošću, koja je u konačnici dovela i do uspona elektroničkog poslovanja; potrebe društva u kojem vladaju vrijednosti individualnih sloboda, koje su omogućile trijumf umreženog individualizma – stvaranje mrežnih zajednica prema individualnim afinitetima; a (tek onda) i napretka u računarstvu i telekomunikacijama koji se dogodio krajem milenija. Danas sve češće na udaru teorije, tehnološki deterministi društvene su promjene vezane za tehnologiju promatrali isključivo kao posljedicu tehnoloških otkrića. Posljedica takva razmišljanja je i, na primjer, godinama vođena rasprava o otuđenosti suvremenog čovjeka i o društvenoj separaciji koju uvodi uporaba novih tehnologija. Detektirajući društvene promjene koje su dovele do tehnoloških otkrića, Castellsova studija pokušava umaknuti ideologiji i glasinama. Slika otuđenih jedinki koje “vise” na Mreži davna je prošlost. Internet se više ne promatra kao igralište izoliranih i otuđenih pojedinaca, a Castells inzistira na tome da je upravo takva komunikacija izraz novog društva i nove društvenosti koja omogućava povezivanje jedinki ne prema prostornoj nego prema povezanosti po afinitetima.

Castells detektira zajednice kojima vladaju novi obrasci ponašanja (spajajući dva područja kojima se intenzivno bavio – njegova su ranija istraživanja bila vezana za urbanu sociologiju). Trijumf umreženog individualizma odredio je razvoj zajednica, globalne ekonomije, komunikacije, umjetnosti… Poslovni život, koji je nekad obilježavala centralizacija i hijerarhija, danas je sve sličniji privatnim sferama koje su počivale na mrežama odnosa. Suvremeno društvo koje se temelji na obrascima društvenosti izgrađenim na tercijarnim odnosima, sve više približava poslovno i privatno vrijeme. Mnogi bi teoretičari napomenuli kako u približavanju dvaju vremena i jest problem – umjesto ekspanzije privatnog, postajemo robovi poslovnog vremena. Umičući tehnološkom determinizmu, naglašavajući kako je tehnologija izraz nas samih, Castells povremeno ipak zaobilazi problem dominacije i odnosa moći – ostavljajući otvorenim pitanje tko donosi pravila koja vladaju elektroničkom pismenošću ili vladavinom e-literaces kako je Nancy Kaplan, aludirajući na pojam elitnih rasa (elite races), definirala naše doba.

Izraz mentalnih navika

Neka od najzanimljivijih Castellsovih zapažanja analize su različitih oblika koji utjelovljuju nove oblike mišljenja, izraze nove društvenosti ili mentalnih navika, kako bi ih nazvao Michael Heim. Tehnologija nije samo zgodna “nadogradnja” naših dosadašnjih mogućnosti, nego ona čini supstancijalnu razliku, koja, tvrdit će Castells, obilježava mentalne navike čovjeka s kraja 20. stoljeća.

Nekad je Douglas Engelbarth, jedan od najpoznatijih ranih dizajnera softvera i autor programa Augmentation (Povećavanje), tehnologiju definirao kao povećavanje osnovnih ljudskih sposobnosti. Za razliku od Engelbarthova shvaćanja tehnologije kao nadogradnje, dodatka ljudskom umu, već je Michael Heim kompjutorske programe za obradu teksta promatrao kao tehnološki izraz procesa ljudskog mišljenja koji određuje automatizacija, brzina, neposrednost, spontanost itd. Umjesto hijerarhijskog modela (um + kompjutor), Heim kompjutorske programe vidi kao izraz nas samih (ili um = kompjutor). Nakon pomaka od hijerarhijskog viđenja tehnologije, Castells može reći (u knjizi Uspon umreženog društva) kako živimo u kulturi stvarne virtualnosti, jer virtualnost je naša stvarnost (kako zaključuje u Internet galaksiji). Naša je kultura konstruirana kroz elektronski utemeljen, virtualni proces komunikacije. Stvarna je (nije izmišljena) jer je to naša temeljna stvarnost, materijalni temelj na kojem živimo svoje postojanje, konstruiramo svoj sustav predstavljanja, obavljamo svoj posao, spajamo se s ostalim ljudima, prikupljamo informacije, oblikujemo svoje stavove, politički djelujemo i gajimo svoje snove.

Članak o multimediji i hipertekstu, iako nije ključni dio knjige, ilustrira Castellsov odnos prema tehnologiji. Naizgled omogućeni tehnologijom – multimedija i hipertekst – zapravo su samo izraz sposobnosti suvremenog čovjeka da kombinira različite oblike informacija. Najbolji je dokaz tomu da su ti oblici, koji zapravo ne postoje u formi koju su najavljivali futurolozi, mogućnosti koje su “zamislive”. Činjenica je da se nije pojavila multimedijska magična kutija koja je trebala objediniti televiziju, Internet i video. No, Castells upozorava kako je kultura u kojoj živimo omogućila promišljanje tih uređaja. Stvorili smo pretjerano materijalnu sliku novih mogućnosti, tvrdi Castells. U konačnici sve su mogućnosti nehijerarhijskog, multilinearnog, decentraliziranog izraza – rezultat mentalnih navika, a ne obrnuto.

Otvorena arhitektura Interneta

Zbog toga, umjesto tehnologije, Internet galaksija pokušava detektirati kulture koje su je razvijale i načela na kojima te kulture počivaju. Pritom se, naravno, kultura shvaća široko, kao skup vrijednosti i vjerovanja koja oblikuju ponašanje. Od elektroničkog poslovanja i nove ekonomije, do virtualnih zajednica, koje pripadaju sferi slobodnog vremena, ključna je Castellsova teza kako je brz uspon Interneta posljedica otvorenosti zajednica koje su ga kreirale. Nastao kao proizvod vojne tehnologije, njegov razvoj započinje tek u sferi civilnog društva i djelovanja četiriju zajednica: tehno-meritokratske, hakerske, virtualne i poduzetničke. Otvorenost arhitekture Interneta, koji počiva na načelima suradnje i slobodne razmjene podataka – fleksibilnosti, odsutnosti zapovjednog središta i maksimalne autonomija svakog čvorišta, izvor je njegove snage i njegova brzoga samostalnog razvoja.

Castellsova studija Internet galaksija proučava zajednice koje su sudjelovale u razvoju Interneta, pri tome izbjegavajući utopijske i distopijske vizije. Ono što Castellsa zanima je objektivna “slika stvari”, skeniranje područja. Naravno, kako je stvarnost koju opisuje bliska sadašnjost, teško je biti objektivan. Ipak, pokušavajući promatrati tehnologiju bez euforičnog futurizma, Castells nudi analitički instrumentarij svakome tko se želi referirati na tehnološku stvarnost. Ne proričući budućnost, Internet galaksija daje sažet prikaz onih promjena koje se obično vežu za tehnologiju. Međutim, dok čitate Castellsa, bit će vam sve jasnije kako su promjene o kojima govori manje tehnološke, a više promjene ekonomije, kulture i društva s kraja 20. stoljeća.