Podzemna trgovina ljudskim organima

Svatko zna za tu urbanu legendu. Frajer pokupi vitku strankinju u baru, zatim je odvodi u restoran gdje je časti “ićem i pićem”. Zatim se njih dvoje zapute prema hotelskoj sobi na “čašicu prije spavanja”. Ujutro se muškarac budi u strašnim bolovima, njegovo je golo tijelo uronjeno u kadu punu leda. Ledena voda je crvenkasta, na zrcalu je ružem ispisana poruka. Ruka mu poleti prema boku dok spoznaje značenje tih riječi: “Uzeli smo tvoje bubrege. Zovi 911!”. Takav scenarij možda zvuči sablažnjivo i nevjerojatno (čak je bio temeljna zamisao za film Dirty Pretty Things), no novinarka Annie Cheney naletjela je na nešto još zlokobnije... i to je vrlo, vrlo stvarno.

Ne, ona nije otkrila mrežu kradljivaca organa koji svoje žrtve mame seksom. Umjesto toga, tijekom jednoga istraživanja o mrtvačnicama i industriji kremacije, Cheneyjeva je otkrila podjednako neugodan skandal u vezi s uzimanjem i preprodajom ljudskih organa. Kao dio njezine fascinantne, premda vrlo nesavršene knjige o toj temi, ona razotkriva nekoliko ključnih aktera, takozvanih body brokersa – mešetara tijelima, te podastire činjenice o tome kako pokojnici, zbog siromaštva, za svoje bližnje često postaju pokretna imovina koja se može dobro unovčiti, a zatim i “biznis”, za ljude koji su se zarekli da će ih otpraviti na drugi svijet.

Mešetari tijelima

Studiozno, povijesno točno Cheneyjeva opisuje kako je sve veća potražnja za dijelovima tijela – za medicinske fakultete, seminare kirurških vježbi, korporativna istraživanja i razvoj – dovela do podzemne subkulture i neetičnoga lanca korupcije čiji trag vodi od najvećih američkih laboratorija i bolnica do malih privatnih mrtvačnica u susjedstvu. Mogućnost brze i lake zarade te nemogućnost “žrtve” da se pobuni zbog onoga što joj se događa, mnoge moralne muškarce i žene navodi na bezbožničko, lešinarsko ponašanje.

Cheneyjeva se posebice usredotočuje na Augustina “Augiea” Petru, međunarodno poznatoga body brokera, čovjeka odgovornog za zbirku trupala i prodaju raznih dijelova tih tijela za sve moguće industrijske i edukacijske potrebe. Poput mafijaša koji trguju zamrznutim truplima, Petra ima mnogo poslušnih suradnika, a pripovijest posebno mjesto daje dvojici najistaknutijih. Vlasnik krematorija iz Kalifornije Michael Brown shvatio je da isporučivanje dijelova tijela Petri može biti vrlo unosno. S njima djeluje i Petrin suradnik i body diener (taj izraz za “pomoćnika u mrtvačnici” izveden je iz njemačke riječi za “slugu”), Allen Tyler, i njih trojica, seciranjem i kršenjem propisa, grade svoje carstvo. Naravno, kao i sa svime što je nakazno i pokvareno, njihova propast čini se sigurnom. No, stvari nisu uvijek onakve kakve bi trebale biti prema sudbinskoj predodređenosti.

S tako uzbudljivom temom, sve što Cheneyeva treba učiniti jest utvrditi činjenice i priča se praktički piše sama od sebe, zar ne? To je jedan od nezgodnih aspekata ove knjige. Kao što kaže stara izreka, od izvjestitelja možete dobiti novinara, ali od novinara ne možete uvijek dobiti izvjestitelja. Umjesto da te pripovijesti piše poput trilera, nakrca ih mučnim primjerima pokvarenosti i pohlepe, Cheneyjeva jednostavno ustanovljuje istinu i ide dalje. Naravno, i to je zanimljivo na svoj način. Morbidna znatiželja potiče naše zanimanje, a tu je i mnogo uznemirujućeg podteksta s liječnicima koji kosti nadomještaju plastičnim cijevima i zamrzivačima prepunima obezglavljenih trupala bez udova.

No, umjesto da sve to smjesti u kontekst koji bi pridonio tome da bude inteligentno, izazovno štivo, Body Brokers informacije tretira kao činjenice, podastirući nam ih u obliku jednostavnoga, suzdržanog teksta i ostavljajući nam da sami procijenimo njihovu važnost i valjanost. Cheneyjeva se nimalo ne trudi biti pripovjedačica. Umjesto toga, ona hini hladnokrvnost četvrte vlasti i opisivanje prepušta činjenicama. Knjiga je podijeljena na često nepovezana poglavlja (osim ako glavnu temu ne smatrate zadovoljavajućom poveznicom), tako da čitajući je moramo raditi podosta skokova. U jednom se trenutku nalazimo s Brownom i Tylerom dok se njihova carstva urušavaju, a već u sljedećem doznajemo na koji način kompanija Regeneration Technologies Inc. s Floride redefinira ulogu bolnica i korporacija u biznisu prodaje tijela.

Struktura je tu istinski problem. Cheneyjeva svoje zamisli dijeli prema ljudima, unoseći zbrku u kronologiju i nadomještajući jedno razdoblje drugim, kako bi dovršila jedan koncept prije nego što prijeđe na drugi. O Brownu je u jednome jedinom poglavlju ispredena cijela saga, od prvotnog interesa do višestrukih optužbi. Slično tomu, kada se bavi povijesnom perspektivom (koju upotpunjuju pljačkaši grobova i tajna kirurška društva) biva nam rečeno sve bitno prije nego što krenemo dalje. To Body Brokers čini vrlo neujednačenim djelom, nalik na vinjetu. Nije to kao da čitamo opći prikaz nezakonite trgovine truplima. Umjesto toga, pripovijest se doima nepovezana i raspršena.

Skandalozna tematika

Jedno slično djelo, Blood and Money, uspijeva obuhvatiti nekoliko različitih elemenata – ubojstvo pripadnice teksaških visokih krugova Joan Robinson, suđenje njezinu estetskom kirurgu Johnu Hillu koji je osuđen te život šminkerskoga odvjetnika Richarda “Racehorsea” Haynesa – i sve te elemente oblikuje u zanimljivu, zaokruženu cjelinu. Možda je želja za izbjegavanjem dramatizacije natjerala Cheneyjevu da knjigu uobliči tako kruto. Ma što bilo posrijedi, skandalozna tematika morala bi nas održati usredotočenima, zaokupiti pozornost. Na sreću, to funkcionira, posebice kada se autorica služi stvarnim primjerima oskvrnutih pokojnika kako bi istaknula mučne moralne i etičke probleme o kojima je riječ. Možda se najzanimljivija građa pojavljuje u drugom dijelu pripovijesti, kada dijelovi kostiju “ubrani” sa zaraženog trupla pronađu svoj put do tijela zdravih donatora koji ništa ne sumnjaju. Užasi do kojih to dovodi više pridonose uvjerljivosti knjige od popratnoga popisa kršenja propisa, bez kraja i konca.

Zapravo, da je Cheneyjeva iskopala gomilu podataka i jednostavno iznijela priče o obiteljima koje su slijedile trag svojih pokojnika do zamrzivača na tavanima mrtvačnica ili sanduka kojima rukuju radnici FedEx-a koji ništa ne slute, imali bismo savršeno opaku opominjuću pripovijest – mračno-komičnu i užasavajuće bezdušnu. Takva kakva jest, Body Brokers je profesionalna, premda površna početnica o problemu s kojim je suočena naša tehnološki napredna medicinska zajednica. S jedne strane, tu su vještina i znanost kako bi se spasili bezbrojni životi i unaprijedilo ljudsko zdravlje. S druge strane, nema dovoljno trupala kako bi se ti postupci usavršili. Ravnoteža između živih i mrtvih nešto je na što mešetari iz podzemlja računaju kada kreću u potragu za novim žrtvama. No, kao što ta knjiga dosljedno ističe, ti nesmiljeni rasparači utroba pribjeći će svim i bilo kojim sredstvima kako bi se zadovoljila potražnja – i u toj žalosnoj, bezdušnoj činjenici nema ničega lažnog.

S engleskoga preveo Tomislav Belanović.

Objavljeno u e-časopisu PopMatters www.popmatters.com/books/reviews/b/body-brokers-2006.shtml