Zbornik radova o demonologiji, vještičarstvu i narodnim običajima vezanim uz nadnaravno donosi pregršt zanimljivih tekstova i novih istraživanja, no među njima, na žalost, ne i one hrvatskih znanstvenika
U povodu izložbe fotografija Labinski rudari 1987. Borisa Cvjetanovića koje su nastale travnja 1987., za vrijeme posljednjeg štrajka rudara Istarskih ugljenokopa Raša
Urbana antropologija ne može uzeti sebi za pravo govoriti u ime drugih, posebno kada su ti drugi ujedno objekti njezine interpretacije, ali može oslabiti ili barem preispitati argumentacije koje se aksiomatski pretpostavljaju tijekom izrade prostornih i urbanističkih planova
Ili o metafori rudnika kao rata. Ovaj je tekst samo manji prilog pokušaju rasvjetljavanja kompleksne rudarske tradicije na području Labinštine, koja zbog supstitucije energenata u industriji i domaćinstvima, te shodno tomu ulaženjem ugljenokopa u post aktivan period, polako ali neizbježno pada u zaborav
U povodu međunarodnog znanstvenog skupa New Curricula in Ethnology and Cultural Anthropology in Europe – Reflections (Novi kurikulumi studija etnologije i kulturne antropologije: refleksije) u organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, što je organiziran prigodom 80. obljetnice osnutka Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju i neprekinute nastave etnologije u okviru Filozofskog fakulteta, a održanoga u Vijećnici Filozofskoga fakulteta (Zagreb) od 4. do 6. lipnja 2007.
Mitografske pretenzije jedne dugovječne reklame
Zahvaljujući širini tematskih uporišta i sugestivnosti uočenih fenomena suvremene (te manjim dijelom historijske) kulture Splita i njegova zaleđa, te epistemološkoj promišljenosti i profiliranosti analitičkog aparata, knjiga je i vrijedan doprinos drugoj i drukčijoj antropologiji Mediterana
U povodu znanstvenoga kolokvija Na tragovima slavenskoga poganskog kulta u Hrvatskoj, održanoga 14. svibnja 2007. u svečanoj dvorani HAZU-a, Zagreb, u organizaciji Razreda za filološke znanosti HAZU-a, što ga je vodio Petar Šimunović
Glavna postavka ovoga zbornika je “prilagodljivost mediteranskih jela – njihova ‘kameleonska’ kakvoća koja im omogućava preuzimanje lokalnog kolorita različitih regija i svjetskih kuhinja”
Iskustva s Unescova Sastanka stručnjaka o listama nematerijalne kulturne baštine, New Delhi, od 2. do 4. travnja 2007.
Socijalni antropolog problematizira zašto suvremeni antropolozi/antropologinje vide sebe kao pripadnike zatvorene klike koja ne želi istraživački materijal “prevoditi” u angažiranu prozu te kako su u drugoj polovici dvadesetog stoljeća prevladavajuće anglofonske tradicije u antropologiji odvratile šire čitateljstvo
Poželi li tko zaviriti u suvremene antropološke svjetove koji su se odrekli prostorne egzotičnosti istraživanja te objektno autoegzoticirali hrvatsku stvarnost, ne može to učiniti na bolji način nego da pročita ovu knjigu ikonoklastičkih promišljanja
Društvene kronike i izvještaji u tisku s kraja 18. i tijekom 19. stoljeća bilježe zagrebački kulturni i društveni život. Dnevne novine 19. stoljeća, ponajprije Narodne novine i njihov književni tjedni prilog Danica obiluju oglasima koji navode vrijeme, mjesto i povod održavanja nekog plesnog događaja. Potonji izvještaji pišu o brojnosti posjetitelja, plesnom rasporedu i plesovima koji su se plesali
Slika o sabatu pojavila se u Zapadnim Alpama sredinom 14. stoljeća, pola stoljeća prije datuma koji su znanstvenici tradicionalno prihvatili. No, još važnija od ranijeg datiranja je gradacija “gubavci-Židovi-vještice” koja se pojavljuje iz naše rekonstrukcije.
Antropornografija je prikazivanje neljudskih životinja kao kurvi. S antropornografijom stajališta prema ženama koje nalazimo u Playboyu i ostaloj heteroseksualno pornografiji mogu biti izražena slobodno a ipak na zakrinkan način – s neljudskim životinjama kao objektima.