Kao oblici u monumentalnom prostoru Paviljona, a ne mentalne forme koje se razvijaju u komunikaciji s publikom, radovi gube svoj procesualni karakter; hrpa odbačenih letava u kutu zapadnoga krila ništa ne govori o zgrtanju predmeta na gomile kao jednom od najradikalnijih Kožarićevih umjetničkih postupaka
Krenuvši od začudne veze privatnog činjeničnog stanja s prostorom, Mejra Mujičić se, ponirući duboko u svoju intimu, uspijeva odužiti prostoru potpuno ga ispunjavajući dojmom što proizlazi iz tog poniranja
Povratak u budućnost – 40 godina Galerije SC, u povodu obilježavanja 40. godišnjice Galerije Studentskog centra objavljena je monografija Galerije, te su organizirane tri sukcesivne izložbe: Herojsko doba: 60te i 70te, Parada hitova: 80te, 90te, 00te, Akcija – atrakcija; Galerija SC, Galerija PU i MMC Zagreb, prosinac 2005. – siječanj 2006.
Krenuvši od prizora u kojima se začarani prepoznaju u simbiozi s njihovim okruženjem viđenim iz daljine, putovanje završava oslikavanjem intimne kuglice duha, što je Ercegović izranja na površinu predstavljajući detalje
Izložba suvremene mađarske umjetnosti motivirana je činjenicom da nam kapitalizam više nije samo pred vratima, nego je već odavno postao neprimjetnim žrvnjem svakodnevice
Iako i sama autorica često spominje umjetnike koji nemaju posebno mjesto u knjizi, prostor su “osvojili” oni čija je djela na temu Opatije pronašla ne samo u pisanim tragovima nego i u likovnim faktima. Svi oni koji su Opatiju pohodili ili trajno nastanjivali, a koji su uz to imali što reći i o likovnom identitetu (i Opatije i sebe u njoj) predstavljaju trajno živu likovnu scenu knjige, spomenara, suvenira i autorskog viđenja Opatije
Izložba fotografija pod imenom Iz arhive Oskara H. sastoji se od dvadesetak ženskih aktova koje je tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća snimio Oskar H. (tajnom ostaje njegovo prezime), a nakon njegove smrti izabrao i za izložbu pripremio Jasenko Rasol
Arhitektura paviljona dovodi u pitanje konvencionalnu koncepciju parka kao zelenog otvorenog prostora
U predvorju sopotske crvene DHL-ove zgrade arhitektica Branke Petković i Alenke Gačić Pojatina (2003.), Galerija 01 izlaže djela zasnovana na arhitektoničnosti i gradbenim načelima, pridonoseći transformaciji Novog Zagreba iz dormitorija u poslovnu zonu i južni kulturni rukavac Zagreba
Iako primarno slikarska izložba, Plavi salon karakterizira iskoračivanje iz okvira slike i izlazak umjetnika u stvarni prostor
Izložba na temu autoreferencijalnosti, umjetnikovog preispitivanja vlastita identiteta u privatnom, socijalnom i općeljudskom kontekstu
Igora Zabela (1958.- 2005.) pamtit ćemo kao vrsnog kustosa, filozofa i teoretičara umjetnosti, ravnatelja Moderne galerije Ljubljana i selektora 50. venecijanskog bijenala (2003.) koji je na svojoj koncepcijskoj izložbi u Arsenalu (pod nazivom Sustavi individualnosti) predstavio rad Rječnik-Bol Mladena Stilinovića. “Zabel je u nas upamćen i kao kustos Zagrebačkoga salona iz 1998., kada je recentnu domaću likovnu proizvodnju iščitao tako da je sa Salona (s pravom!) odstranio brojna imena bez kojih se takve priredbe dotad nisu mogle zamisliti.’’ (Ivica Župan u Novom listu, 19. siječnja 2003.)