Izložba Prodori avangarde postiže svoj značaj upravo na stavu da ne interpretira umjetnost kulturno-politički, nego kulturno-povijesno, prihvaćajući i predstavljajući djela prve polovice 20. stoljeća, koja su tijekom druge polovice 20. stoljeća ostala upravo zbog svoje političnosti nedovoljno integrirana u povijest umjetnosti, nedovoljno istražena, obrađena i javnosti nedovoljno poznata
Poznati muzeolog iznosi niz prijedloga za novi zakon o muzejima, tvrdeći da važeći treba radikalno izmijeniti, i u pisanju novog zakona striktno se voditi načelima supsidijarnosti, jednakosti, deregulacije, provedivosti i stručnosti
Street-art ili urban-art potraga za smislom, umijeće i vještina egzistiranja u gradu
Modne mikro-produkcije kao dio modne memorije / muzealizacija modne svakodnevice
Fokusirajući se na radove autoreferencijalnog i samoreprezentacijskog karaktera iz opusa umjetnika Naste Rojc i Stjepana Lahovskog, kustosica izložbe Leonida Kovač zaključuje kako su oboje svojim radom “ideološki neupotrebljivi” umjetnici
Geismar u svoje radove direktno uključuje druge ljude kao sukreatore ili samu publiku, stimulirajući dojam da jednom započeti, od umjetnika inicirani projekt realizira svoje granice tek u prostoru komunikacijske interakcije na izložbi i izvan nje
Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, od 15. ožujka do 13. svibnja 2007.
Muzeološka koncepcija stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb
“Memorija nije nešto što kao trajni oblik može biti sačuvano. Memorija traje samo u modusima promjena. Za svako vrijeme na način tog vremena.” – Upravo takvim shvaćanjem vodili su se i autori/ice novog stalnog postava Memorijalnog muzeja spomen područja Jasenovca
Izložba je otvorila zanimljivu podtemu suvremene umjetnosti, u nas do sada relativno nezastupljenu, potvrđujući utemeljenost naziva programa Kultura promjene SC-a
Prostori prikazani na izložbi čine da budemo u onim prostorima gdje nismo bili i u nekoj su vrsti nadmetanja s prostorom izložbe u kojemu su radovi sada izloženi
Razgovor u povodu izložbe Portreti u Galeriji Galženica, Velika Gorica, od 2. do 25. veljače 2007.
Fotografije objavljivane u Lifeu učinile su Bischofa internacionalnim celebrityjem, iako je slavne osobe, zanimljivo je, snimao rijeđe negoli prosjake i beskućnike
Opirući se komodifikaciji holokausta u tehnološki superiornim muzejima koji od nepreradivog i nepripitomljivog povijesnog iskustva sastavljaju postmemorijski imaginarij, Betsch propituje paradoks (ne)mogućnosti svjedočenja o holokaustu
Naglasak u projektu Žena na raskrižju ideologije nije toliko na mogućoj artikulaciji pozicije u odnosu na “homoerotsku” komponentu kako vladajuće kulturne elite tako i “outsidera” po vokaciji ili pak prisili na “queer” pitanjima uopće, već upravo na represivnom režimu “muške” vladavine koja je potiskivala djelatnost žene/a i u splitsko-dalmatinskoj regiji i šire