i kulturna zbivanja
#440 na kioscima
Jasna Žmak
Procesualnost, događajnost, relacionalnost i otvorenost
Izložbe-akcije Grupe šestorice autora
Olga Vujović
Bečke slike i sličice
Najposjećenije bečke izložbe trenutno su Kasni Tizian u KHM (Kunsthistorishes Museum, odnosno Muzej povijesti umjetnosti) i Zbirka Batliner Od Moneta do Picassa postavljena u Albertini, a vrijedi spomenuti i Kinu, suočenje, zatim Istinsku romansu – alegorije ljubavi od renesanse do danas i Viva la Muerte o sponama umjetnosti i smrti u Latinskoj Americi
Boris Greiner
Bijeli okvir, bijela lopta, točka i ti
U povodu dodjele nagrade za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika Tomislavu Gotovcu; u 2007. nagrađeni su i Božena Končić Badurina za najbolju izložbu, te Toni Meštrović nagradom mladom umjetniku. O nagradama je odlučivao Odbor za dodjelu likovnih nagrada HDLU-a u sastavu Ante Kuduz, Igor Rončević, Dubravka Rakoci, Mejra Mujičić i Alem Korkut
Željko Tomić
Intenzivna interpersonalna razmjena
Up&Underground Art Dossier, broj 11/12, Zagreb, 2007/2008; glavni i odgovorni urednici: Aleksandar Battista Ilić i Nikola Devčić
Silva Kalčić
Princip nedosljednosti
Richterove realizacije izslikavaju izvornu duhovnu osnovu iz koje su nastale, a ne neki (često i nepotpuno shvaćen) preuzeti stilski predložak
Toma Bačić
Sve je pokret, dakle sve je statično
Kinetička umjetnost šezdesetih godina 20. stoljeća trenutačno je postulirana na razinu simbola vremena – kao što je tehnologija omogućavala realizaciju složenijih pokretnih skulptura, tako je i umjetnost pokreta postala metaforička veza između vremena i umjetničkog djelovanja
Mihaela Richter
Suvremeni hrvatski umjetnici u Berlinu
Linienstrasse 113 organizirala je Zbirka suvremene hrvatske umjetnosti Filip Trade. U razdoblju od pet mjeseci održat će se četiri izložbe, a prva od njih, od 16. studenoga do 7. prosinca, predstavila je radove Ivane Franke i Silvija Vujičića. Od 15. prosinca 2007. do 9. siječnja 2008. otvorena je izložba Suveniri Marka Tadića
Silva Kalčić
Slika tijela modi određuje granice pojavljivanja
Riječ je o prvoj domaćoj knjizi koja pokušava postaviti teorijski okvir za promišljanje mode u suvremenom vizualnom okruženju
Boris Greiner
Nemogućnost revolucije
Umjetnička akcija paljenja automobila podcrtava uzaludnost borbe protiv nasilja, jer vječna je vatra gnjeva. Autorska pobuda je jasna, izvrnuti ruglu vječnost tog plamena
Ivana Mance
Zbirni identitet
Nesvodiva i nepoopćiva pojedinačnost subjekta koja izbija iz izvedbe konvencionalnih figura domoljublja – jetka aura samoće i inače svojstvena Toljevim nastupima, potencirana je i zvučnom sastavnicom performansa – atipičnom izvedbom himne kao trubačkog sola
Ana Dević
Ravnodušno i kaotično spajanje niza sukobljenih identiteta
Zahvaćajući u probleme označavanja memorije mjesta i erozije javnog prostora u kojem se politika identiteta na dramatičan i apsurdan način spaja s konzumerizmom i spektaklom, izložba pokreće niz pitanja vezanih uz autentičnost nametnutih vrijednosti, ponajprije pitanja rodoljublja artikuliranog iz nekoliko perspektiva: relacije dubrovačkih devedesetih i sadašnjeg trenutka te one dalje, slavne prošlosti grada, razdoblja Dubrovačke Republike
Ivana Mance
Naganjati stil, i odustati od toga
Rajčević izgrađuje dubrovačkim lokalpatriotizmom nabijenu stilsku normu izraslu na kompromisu mimetičke prepoznatljivosti, hipertrofiranog kolorizma i naglašeno empatičnog odnosa prema slikanom motivu
Rajko Radovanović
Kultura se (ipak) isplati!?
Kreativni klaster uključuje neprofitno poduzetništvo, kulturne institucije, umjetničke prostore i umjetnike uz bok sa znanstvenom zonom i medijskim centrom. Kreativni klasteri su mjesta na kojima se može živjeti i raditi; mjesta gdje se kulturni proizvod konzumira i proizvodi. Takve su sredine otvorene 24 sata za rad i zabavu. “Hrane” se različitostima i promjenama i bujaju u aktivnim, multikulturalnim urbanim sredinama koja imaju vlastitu osebujnost ali su isto tako povezane s ostatkom svijeta
Antun Maračić
Autorski integritet reportažne fotografije
Ovom izložbom zbirka Mladena Tudora prvi put se u cijelosti daje na uvid javnosti
Sandra Uskoković
Obiteljska kuća kao silos za žito
World Monuments Fund i Arhitektonski institut u Moskvi prošle su godine pokrenuli međunarodnu inicijativu očuvanja remek-djela ruske arhitekture avangarde. Iako je Narkomfin, što ga Victor Buchli u Arheologiji socijalizma (Berg, 2002.), njegove stanove i stanare koristi kao polazište za analizu sovjetske “materijalne kulture”, uvršten na Unescovu listu ugroženih zgrada, moskovska je uprava pripremila zgradu za rušenje, da bi ga se potom namjeravalo urediti kao apartmanski hotel
